JELENA JUREŠA „APHASIA“

Aphasia by Jelena Jureša is a feature length film essay dealing with politics of memory and oblivion inscribed in social and historical contexts.

Croatian premiere: MSU, Gorgona hall,

Wednesday, 30. 10. 2019. at 19:00 p.m.

In three chapters Aphasia detects a thread of positions of power, racism, injustice and violence from Belgian colonialism, Austrian anti-Semitism and atrocities in Bosnia during the Yugoslavian wars. The film  is exploring how collective crimes keep being repeated  and reflects social and political constellations, unfolding constructions behind nation states and national identities.

As a medical term, aphasia refers to the inability to speak or to find the right words. Departing from „colonial aphasia“ to „political aphasia“ the works deals with (im)possibilities or representation of historical trauma and violence and preconditions for state-sponsored violence. When law and politics fail to bring justice and facilitate collective healing, the artistic practices and media of photography, film, or television can break the silence, and may lead the way to justice. From Belgian colonialism of the first chapter, Austrian race experiments and heimat films in the second, the third chapter brigns to life a well known photograph. Although it is never unveiled on the film, we recognize it described and interpreted in two mirroring dopplegangers, a monologue by journalist Barbara Matejčić and choreography of violence performed by Ivana Jozić.

/

Afazija je dugometražni filmski esej koji se bavi politikama sjećanja upisanim u društvene i povijesne kontekste. Strukturirana u tri poglevlja,  Afazija detektira mrežu odnosa koja se provlači desetljećima, udaljenim prostorima europskog kontinenta, od Belgijske kolonijalne prošlosti, razotkrivanja austrijskog rasizma i antisemitizma iz razdoblja drugog svjetskog rata, te okrutnosti rata u Bosni devedesetih. Odražava društvene i političke konstelacije, ukazuje na krize i prešućivanja, slijepe točke povijesti, redefiniranje i konstrukcije nacionalnih država i identiteta.

Afaziju – medicinski termin koji označava nemogućnost govora možemo sagledati kao kompleksan vizualni esej o neizrecivom. Od kolonijalne afazije do političke afazije, radi se o mogućnostima i potrebama reprezentacije povijesnih trauma, te o iskustvu gledatelja pred prizorima stradanja u prošlosti. Prvi dio cjeline uokviren je kolonijalnom afazijom. U suodnosu prirode i zatočeništva prepoznajemo kontekst reprezentacije Belgijske imperijalne kolonijalne prošlosti. Slijedi austrijska epizoda arhive rasnih eksperimenata i heimat filmova. Kako bi uokvirila oblike reprezentacije prema kojima pokušava uspostaviti kritički dijalog, Jelena Jureša prisvaja oblike različitih dispozitiva – filma, fotografije, muzeja, arhiva, laboratorija, njihovih formalnih, estetskih, konceptualnih, tehničkih i institucionalnih petpostavki. Filmska i fotografska slika polazište su njenog kritičkog promišljanja drugosti. Polazište interesa Jelene Jureša u razvijanju narativa oko kojeg se konstituira treća, posljednja epizoda Afazije je fotografija, koju pri tom ni u jednom trenutku ne vidimo. Međutim, razaznajemo je u govoru, prepoznajemo u pokretu. Radi se o poznatoj i emblematičnoj fotografiji Rona Haviva snimljenoj u Bjeljini, 2. travnja 1992., koju su opisali Susan Sontag, Boris Dežulović, Jean Luc Godard. “Fotografiju znamo napamet, pa je vidimo i zatvorenih očiju“. Riječima Barbare Matejčić  fotografija je u Afaziji prisutna u zrcalnim izvedbama i pokretu Ivane Jozić.

Curated by / Kustosica Branka Benčić

The screening will be followed by a discussion with the artist, Barbara Matejčić, Vesna Teršelič and Branka Benčić. / Nakon projekcije slijedi razgovor u kojem sudjeluju Jelena Jureša, Barbara Matejčić, Vesna Teršelič i Branka Benčić.

 

Jelena Jureša: Aphasia (2019), 80 min

Script, directing, editing: Jelena Jureša / Text: Jelena Jureša, Asa Mendelsohn, Barbara Matejčić / Narrator, Chapter I: Andrew Wise DoP, Chapter III: Sébastien Cros / Monologue, Chapter III: Barbara Matejčić / Choreography, Performance, Chapter III: Ivana Jozić / Music: Alen Sinkauz, Nenad Sinkauz / Sound design: Slobodan Bajić, Miroslav Piškulić / VFX: Dejan SolajićProduced by ARGOS centre for audiovisual arts. Co-produced by Contour Biennial 9, KASK School of Arts/HOGENT, Zagreb Youth Theatre (ZKM) with support by VAF Flanders Audiovisual Fund

 

Artists’ Cinema is a project by: Museum of Contemporary Art and Apoteka – Space for Contemporary Art.

ARTISTS’ CINEMA is a screening program at the Museum of Contemporary Art in Zagreb established in 2012, aimed at introducing contemporary artists and their cinematic works, created at the meeting point of contemporary art and cinema, of film and visual arts. The program presents recent works of film/video outside the context of production of entertainment and spectacle as well as introducing historical perspectives and developments. It is a meeting place connecting artists, filmmakers, curators, and critics with the audience; in order to contribute to an active internationalization of the art scene engaged in the media of moving images.

Organized with support of City of Zagreb and HAVC Croatian Audiovisual Centre

Cinemaniac > Think Film 2019

The project unfolds in two exhibitions

Goran Trbuljak: WOW, WOW i ready-made

*

Misliti filmmisliti kino / think film … think cinema

MLADEN STILINOVIĆ / CHAI SIRIS / SILVESTAR KOLBAS / LARA UŠIĆ

Curated by Branka Benčić

14. – 31. 7. 2019. MMC LUKA, Pula

The 18th edition of the Cinemaniac > Think Film exhibition is structured in two parts, as two separate exhibitions, with the addition of screenings and discussions. The first exhibition is by Goran Trbuljak, a versatile artist, visual artist, pioneer of conceptual art, film cinematography, and animated film author. At the exhibition in Pula, Trbuljak will exhibit the latest cycle of his photographs from the series Sketches for a Sculpture, a series of still life photographs of sorts, with arranged ready-made objects as attributes of his two professions. He says about the concept behind the exhibits: “Godard said that cinema is truth twenty-four times per second, Haneke said it is a lie twenty-four times per second, and for me, cinema is twenty-four ready-mades per second.”

The second part of the project is the group exhibition Think Film >Think Cinema, pooling several artistic positions, which talk in different ways about the spaces of cinemas through works encompassing different meanings – cinema as a social space, as a space of memories and nostalgia, as a space of the magic of the screening, as a place of specific architecture, as a physical and symbolic space that follows and reflects societal and technological transformations. Exhibiting artists: Mladen Stilinović, Chai Siris, Silvestar Kobas, Lara Ušić.

Additional programme:

Monday 15 July at 7 p.m. is dedicated to the presentation of the book Film and Art After Cinema (published by MAMA, Zagreb, 2019) by Lars Henrik Gass, Director of the International Short Film Festival in Oberhausen. Following the discussion, at 8 p.m. recent short films from the selection of the International Short Film Festival Oberhausen will be screened.

To coincide with Pula Film Festival the exhibition Tomislav Gotovac: Cinema by All Means will run at Apoteka – Space for Contemporary Art.

/

Osamnaesto izdanje izložbe Cinemaniac >Misliti film, strukturirano je u dva dijela, kao dvije izložbe, uz popratni program projekcija i razgovora. To je samostalna izložba Gorana Trbuljaka, svestranog umjetnika, vizualnog umjetnika, pionira konceptualne umjetnosti, filmskog snimatelja i autora animiranih filmova. Na izložbi u Puli Trbuljak se predstavlja posljednjim ciklusom fotografskih radova iz serije Skice za skulpturu, svojevrsnim mrtvim prirodama s aranžiranim ready-made objektima kao atributima njegove dvije profesije. O konceptu u pozadini realizacije navedenih radova tvrdi: „Godard je rekao da je film istina 24 puta u sekundi, Haneke da je to laž 24 puta u sekundi, dok je film za mene 24 snimljena ready-madea u sekundi“.

Drugi dio projekta mala je skupna izložba Misliti film … misliti kino, koja okuplja nekoliko umjetničkih pozicija koje na različite načine progovaraju o prostorima kina kroz radove koji prelamaju različita značenja – kino kao društveni prostor, kao mjesto sjećanja i nostalgije, mjesto čarolije projekcije, specifične arhitekture, kao fizički i simbolički prostor koji prati i kroz kojeg se reflektiraju društvene i tehnološke transformacije. Izlažu: Mladen Stilinović, Chai Siris, Silvestar Kolbas, Lara Ušić i dr.

U sklopu dodatnog programa u ponedjeljak, 15. srpnja u 19:00 sati, predstavit će se knjiga Film and Art After Cinema Larsa Henrika Gassa, direktora Međunarodnog festivala kratkog filma u Oberhausenu (izd. MAMA Zagreb, 2019). Nakon razgovora u 20:00 sati slijedi program projekcija recentnih kratkih filmova iz selekcije Festivala u Oberhausenu (International Short Film Festival Oberhausen). U isto vrijeme, u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost, može se pogledati izložba Tomislav Gotovac: Film svim sredstvima.

Muzej pronađenog filma

Dvorana Gorgona, srijeda, 24. 10. 2018. u 19 sati

NIKA AUTOR, ELI CORTIÑAS, HARUN FAROCKI, ŽELJKO KIPKE, JEAN GABRIEL PERIOT, DAMIR RADIĆ
DALIBOR MARTINIS, DOPLGENGER

Kustosice: Branka Benčić i Tanja Vrvilo

Što ostaje od postojećega filma i povijesnoga filmskog dispozitiva, njegovih osjetilnih, misaonih i strukturnih obličja nakon doba filma, u vremenu višemedijskih pokretnih slika koje odbacuje fizičku fakturu i aparaturu, remedijalizirajući artefakte i djelatni sustav zastarjeloga medija?

Program Kina umjetnika Muzej pronađenog filma posvećen je filmskim i umjetničkim praksama found footagea. Žanr found footagea / pronađenog filma specifična je praksa filmskog mišljenja, kritička filmska praksa koja obuhvaća različite strategije, postupke i konceptualizacije, a predstavlja naknadni život filmskog djela, prerađeni filmski arhiv. U tom smislu Muzej pronađenog filma, ukazat će i podsjetiti na mjesto filma u kontekstu filmske baštine, na umjetničke prakse found footagea i prostore galerija i muzeja kao mjesta čuvanja i sjećanja, oživljavanja i emancipacije globalnog arhiva filma kroz prakse suvremenih umjetnika, koji posežu za strategijama reza / montaže, ponavljanja, aproprijacije, upotrebe referenci i citata, kritičkog potencijala i statusa slike u društvenom i kulturnom polju.

Muzej pronađenog filma predstavlja fragmentarnu panoramu kroz koju se radovima međunarodnih i hrvatskih umjetnika publici približavaju i čine vidljivima raznolike prakse rada s found footage filmom. Umjetnici se bave različitim temama – od filmskog arhiva, Hollywooda, fetišizma, potencijala političkog govora ili analize kompleksnih društvenih pitanja, propitujući teme rada, probleme migracije, feminizma – stvarajući nove diskurzivne mreže odnosa. Objekti kritičkoga interesa reprezentacije su različitih pozicija moći koje ogoljuju trenutke društvene zbilje, uokvirujući politiku, diskriminaciju, nasilje, nepravdu, migracije (J. G. Periot, D. Radić, Nika Autor), kodove kinematografije i poziciju ženskog subjekta (Doplgenger, Eli Cortinas), reprezentaciju povijesne filmske avangarde (D. Martinis) ili Hollywood (Ž. Kipke, E. Cortiñas), dok Harun Farocki u Workers Leaving the Factory kroz perspektivu povijesti filma uokviruje mrežu odnosa rada, tvornica i radnika, a u Schnittstelle / Interface otvara izlaganje o rezu, ključnom mjestu između slika, koje se odvija na montažnom stolu, dok nas metanarativnom gestom uvodi u prostor filmskog mišljenja.

Program Muzej pronađenog filma je u obliku izložbe bio predstavljen na Festivalu igranog filma u Puli, u okviru popratnog programa Cinemaniac – Misliti film.

Program Kino umjetnika Muzej pronađenog filma suorganiziraju: Muzej suvremene umjetnosti, Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost, Film-protufilm & Serije za invizibilno kino.

KINO UMJETNIKA programska je aktivnost MSU-a pokrenuta 2012. godine kojom Muzej predstavlja suvremene umjetnike i njihove filmske i video opuse nastale u prostoru presijecanja suvremene umjetnosti i kinematografije, filma i vizualnih umjetnosti. Program projekcija uz razgovore sa sudionicima predstavlja recentnu produkciju novih audiovizualnih formi izvan konteksta društvene proizvodnje zabave i spektakla. Kino umjetnika zamišljeno je kao mjesto susreta umjetnika, filma, kustosa, kritike i publike, te pridonosi kontekstualizaciji relevantnih umjetničkih pojava, progovara o aktualnosti umjetničke proizvodnje, i njezinoj društvenoj ulozi, produkciji znanja, te internacionalizaciji umjetničke scene zaokupljene medijima pokretnih slika. U programu Kino umjetnika dosad su prikazani radovi umjetnika: Ursula Mayer, Shaun Gladwell, Gordon Matta Clark, Ibro Hasanović, Zlatko Kopljar, Damir Očko, Marko Lulić, Jasmina Cibic, Pilvi Takala, te programi Desktop cinema (Laure Prouvost, Sara Magenheimer, Kevin B. Lee, Distorted Mirror (Lisl Ponger, Peter Kubelka, Peter Tscherkasky, Mathias Muller), Video televizija Anticipacija, Share – Too much history, Difference Screen…

Kustosica: Branka Benčić / Voditelj projekta: Tihomir Milovac, MSU

Realizirano sredstvima Grada Zagreba, Ministarstva kulture RH i Hrvatskog audiovizualnog centra.
www.apotekapsu.hr
www.cinemaniac-thinkfilm.com

KINO UMJETNIKA: MUZEJ PRONAĐENOG FILMA
ARTISTS’ CINEMA: THE MUSEUM OF FOUND FOOTAGE
Program projekcija
Screening program

PROGRAM 1

HARUN FAROCKI: Schnittstelle / Interface / Sučelje, 1995
Dvokanalni video / double channel video, 25 min

ELI CORTIÑAS: Confessions with an open curtain, 2011
Video, 5:30 min

DOPLGENGER: Kameradin, 2018
Video, 6:10 min

ŽELJKO KIPKE: Unyielding Look into the Future, 2013
Video, 10: 25 min

DAMIR RADIĆ: Pariz pripada nama!/ Paris Belongs to us, 2016
Video, 5:08 min

DALIBOR MARITINIS: Egyptian Odessa Stairs, 2011
video, 6:54 min

JEAN GABRIEL PERIOT: The Devil, 2012
Film, 7:50 min

66 min

PROGRAM 2

NIKA AUTOR: Newsreel 63 – The Train of shadows / Filmski žurnal 63 – Vlak sjena, 2017
video, 39 min

HARUN FAROCKI: Arbeiter verlassen die Fabrik/ Workers leaving the factory, 1995
video, 36 min

75 min

Filmovi/Films: Ljubaznošću umjetnika / Courtesy of the artist, Local Films (Jean Gabriel Periot), Harun Farocki GbR – Antje Ehmann, Anna Faroqhi, Lara Faroqhi

Program Muzej pronađenog filma je u obliku izložbe bio predstavljen na Festivalu igranog filma u Puli, u okviru popratnog programa Cinemaniac – Misliti film.

Gostovanje: Festival Films like no other – Dani umjetničkog filma u Bolu na Braču

Ljetno kino Bol, 16. – 19. 8. 2018., u 22 sata

Dani umjetničkog filma u Bolu na Braču ove su godine organizirani u suradnji s Centrom za kulturu Općine Bol i u sklopu 29. Bolskog lita te na poziv i inicijativu suvremene umjetnice Renate Poljak, dok su programi prvog i drugog dana festivala nastali u suradnji s Kinom umjetnika i povjesničarkom umjetnosti i kustosicom Brankom Benčić.

Program započinje hrvatskom premijerom novog rada Renate Poljak “Još jedan odlazak” i razgovorom s umjetnicom, nakon čega slijedi novi film Igora Grubića, odnosno eksperimentalna animacija koja kroz odnos oca i sina govori o propalom sistemu, radu i tvornici, korištenjem različitih medija, na vizualno i konceptualno zanimljive načine. Nova zvijezda internacionalne scene Dane Komljen uz Jamesa Lattimera na potpuno neočekivan i poetičan način stvara film o nastajanju Brazilije, a filmsko izlaganje o zvjezdanom nebu i filmskoj vrpci Davora Sanvicentija ljetnom će kinu dati posebnu dimenziju.

Drugog dana program otvaraju ‘Biciklisti’ Veljka Popovića, vesela animirana komedija erotskog naboja i specifične estetike nadahnute motivima radova Vaska Lipovca. Slijedi ‘Mezostajun’, novi film Ivana Ramljaka koji istražuje razlike između ljetnog i zimskog života na škoju, točnije u Korčuli te video rad iz serije Ova žena se zove Jasna  Epizoda br 3/ Ruševine koji je dio istoimenog višegodišnjeg filmskog projekta umjetnice i profesorice novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Nicole Hewitt. Za kraj drugog programskog dana prikazujemo 30 minutni dokumentarni film nastao za vrijeme boravka 11 avangardnih muških umjetnika u luksuznom resortu u Novom Vinodolskom u okviru projekta “Umjetnik na odmoru”.

Manifestacija se nastavlja projekcijama dvaju cjelovečernjih filmova o suvremenim umjetnicima; prvi je Braco Dimitrijević: Louvre is my studio, street is my museum Branka Franceshija, a drugi, kojim festival i završava, dokumentarni Beuys njemačkog autora Andresa Veiela.

Program se održava uz potporu Centra za Kulturu Općine Bol, Kina Mediteran i HAVC-a.

Jasmina Cibic: Nada

Dvorana Gorgona, utorak, 10. 4. 2018. u 19 sati

Novi projekt Jasmine Cibic nastavlja istraživati prostor arhitekture, ideologije i forme, ono što predstavlja kontunirano mjesto umjetničina interesa. Radovi Jasmine Cibic formiraju se oko ideje arhitekture i diskurza koje ona proizvodi. Arhitektura je shvaćena kao performativna gesta, kao tekst i kontekst. Umjetnica fokus stavlja na istraživanje načina na koje arhitektura može postati utjelovljenje nacionalnih ideologija. U gotovo svim do sad realiziranim radovima arhitektura igra iznimno važnu ulogu – ne predstavlja samo dekor, ambijent ili pozadinu, već postaje protagonist, gotovo fikcionalni lik.

Svaki od dijelova (činova) filmskog ciklusa Nada poprište je istraživanja i bilježenja neke specifične lokacije, uvodi nas prostore i arhitekturu obilježenu zapaženim arhitektima – to su nerealiziran projekt za paviljon Expo 58 Vjenceslava Richtera u Bruxellesu (Act I), gradska vijećnica u Aarhusu (Aarhus City Hall) Arnea Jakobsena (1937-1942) u Act II, te Hous Lange i Hous Esters u Krefeldu Ludwiga Miesa van der Rohea (1927 – 1930.) u Act III.

U programu Kino umjetnika 2016. godine predstavljen je pregled filmske produkcije Jasmine Cibic realizirane u razdoblju između 2013. i 2015. godine, koji je uključio radove koji su bili izloženi na Venecijanskom bijenalu 2013. u sklopu slovenskog paviljona, zatim izbor iz trilogije “Spielraum” iz 2015., te “The Pavillion” iz 2015. Projekcija trilogije Nada omogućuje nam da se kontinuirano upoznajemo s filmskom praksom ove umjetnice.

Nakon projekcije predviđen je razgovor s umjetnicom i predstavljanje novoobjavljene publikacije posvećene trilogiji NADA s tekstovima Erike Balsom, Katije Baudin, Jasmine Cibic, Vladimira Kulića i dr., u izdanju Kerber Verlag (2018).

PROGRAM:
Nada (Act I), 2016; jednokanalni HD film; 10.56 min
Nada (Act II), 2017; jednokanalni HD film; 13.01 min
Nada (Act III) – The Exhibition / Izložba, 2017, jednokanalni HD film; 17.14 min

Jasmina Cibic (r. Ljubljana, 1979, živi i radi u Londonu) radi u mediju performansa, instalacije i filma, angažirajući medijske i kazališne taktike kako bi redefinirala ideološke formacije koje uokviruju prostore umjetnosti i arhitekture. Predstavljala je Sloveniju na 55. Bijenalu u Veneciji (2013). Recentne izložbe uključuju: BALTIC Gateshead, Museum Haus Esters Krefeld, Aarhus 2017 – Europska prijestolnica kulture, MSUB Muzej savremene umetnosti Beograd, Ludwig Museum Budimpešta.
Više o umjetnici: jasminacibic.org

_ _ _ _
KINO UMJETNIKA programska je aktivnost MSU-a pokrenuta 2012. godine kojom Muzej predstavlja suvremene umjetnike i njihove filmske i video radove nastale u prostoru presijecanja suvremene umjetnosti i kinematografije, filma i vizualnih umjetnosti. Program projekcija uz razgovore sa sudionicima predstavlja recentne filmske/video radove izvan konteksta društvene proizvodnje zabave i spektakla, mjesto je istraživanja, izlaganja i prikazivanja pokretnih slika umjetnika nadopunjavajući na taj način programsku koncepciju MSU-a te popunjavajući deficit prezentacije ove hibridne forme. Kino umjetnika usmjereno je na intenziviranje dijaloga i suradnje na kulturnoj sceni grada, povezivanje umjetnika, kustosa, kritike i publike, te pridonosi aktivnoj internacionalizaciji umjetničke scene zaokupljene medijima pokretnih slika.

U programu Kino umjetnika dosad su realizirane projekcije radova umjetnika: Ursula Mayer, Shaun Gladwell, Gordon Matta Clark, Ibro Hasanović, Zlatko Kopljar, Damir Očko, Marko Lulić, Jasmina Cibic, Pilvi Takala, James Benning, Nika Radić, Erik Bullot i dr. te programi Distorted Mirror (Lisl Ponger, Peter Kubelka, Peter Tscherkasky, Mathias Muller, Siegfried A. Fruhauf), Video televizija Anticipacija (Sanja Iveković, Dalibor Martinis, Apsolutno, Ivan Faktor, Bojan Jovanović, Ivan Ladislav Galeta…), Share – Too much history, Difference Screen, Desktop Cinema (Laure Prouvost, John Smith, Kevin B. Lee, Sarah Magenheimer, Susanna Flock)…

Kustosica: Branka Benčić
Voditelj projekta: Tihomir Milovac, muzejski savjetnik MSU-a

Program realiziraju MSU – Muzej suvremene umjetnosti i Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost.

KINO UMJETNIKA financirano je sredstvima Grada Zagreba, Ministarstva kulture i HAVC-a Hrvatskog audiovizualnog centra.

Linkovi uz najavu:

https://vimeo.com/235613182 NADA III

https://vimeo.com/214021236 NADA II

Érik Bullot : Dar jezikâ

Dvorana Gorgona, utorak, 27. 2. 2018. u 20 sati

Francuski redatelj Érik Bullot autor je brojnih ironičnih radova koji nastanjuju prostor između autorskog i eksperimentalnog filma, tj. prostor kina drugim sredstvima. U utorak, 27. veljače 2018. u 20 sati u dvorani Gorgona MSU-a, nakon autorovog uvoda, prikazujemo 4 njegova filma: pjevanje imena gradova (Geografska fuga, 2013, 4’); recitiranje apsurdnih fraza na desetak različitih jezika, igrajući se zvukom i značenjem riječi (Jezikolomke, 2011, 11’); izgovaranje unatrag, razgovaranje na različitim jezicima, odgovaranje na zagonetke, korištenje prevodilačkih algoritama, govorenje znakovnim jezikom, kaligrafiranje, izmišljanje nepostojećih jezika (Govor u jezicima, 2005, 26’); dok Érikov posljednji film promatra figuru ptice kao moguću sliku ili alegoriju dokumenta, otvorenu za prijevod i preoblikovanje/transpoziciju (Novi priručnik za lovce na ptice, 2017, 12’). Poslije projekcija slijedi razgovor s o proširenim praksama filma, jeziku/cima, prevođenju, lingvistici i semiotici.

Film nije samo vizualna umjetnost, već i sredstvo izražavanja usko povezano s jezikom i prevođenjem. Njegovo stvaranje odvija se unutar niza stvorenih jezika. Je li film svojevrstan vizualni esperanto? Kako komuniciramo? Kako uspijevamo prijeći iz jednog medija u drugi? Mreža leksikografskih konotacija povezana sa samim terminom vodi ka shvaćanju prevođenja kao prelaska ili transfera s nekog mjesta na neko drugo, ili pak povezivanju riječi, fraze, teksta s nekim drugima. Ali što to putuje, što prelazi? Što se događa u slučajevima intersemiotičkog prevođenja, interpretaciji verbalnih znakova znakovima neverbalnog – vizualnog – semiotičkog sustava? I nadalje: ako suvremena akustička tehnologija odvaja glas od tijela što dozvoljava uneređivanje, manipulaciju i krađu govornikova glasa – što tada s govornikovom subjektivnošću?

Érik Bullot krajem je 2017. objavio knjigu Film i njegov dvojnik, a mi u prijevodu objavljujemo 2 eseja kao pamflet. Više pročitajte na web-stranici: http://www.lecinemadeerikbullot.com

Događanje se realizira u suradnji Vizualnog kolegija Multimedijalnog instituta i programa Kino umjetnika Muzeja suvremene umjetnosti.

Gostovanje Érika Bullota organiziraju Multimedijalni institut i Fakultet za medije i komunikacije (Beograd), u suradnji s Muzejom suvremene umjetnosti u Zagrebu i Francuskim institutom u Zagrebu i Beogradu.

Podržavaju Hrvatski audiovizualni centar, Ministarstvo kulture RH i Ured za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba.